Hrvatska rastom industrijske proizvodnje pri vrhu EU

24.03.2025

Hrvatska je i u siječnju bila u skupini zemalja EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje, pokazali su podaci europskog statističkog ureda koje prenosi Index.hr.

Foto: Ilustracija Freepik

Na razini eurozone industrijska proizvodnja zadržala se na razini siječnja 2024. godine, nakon  što je u prosincu, prema revidiranim podacima, pala za 1,5 posto. Na razini EU-a proizvodnja se na početku godine smanjila za 0,2 posto, nakon revidiranog 1,1-postotnog pada u prosincu. Najviše je na oba područja u siječnju na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,7 posto u eurozoni te za 2,8 posto u EU-u. Slijedi energetski sektor s padom proizvodnje za 1,6 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 2,1 posto na razini EU-a. Najviše je na oba područja u siječnju skočila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 6,7 u eurozoni i za 5,5 posto u EU-u.

Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u siječnju Slovačka, za 5,1 posto. Slijede je Danska i Mađarska gdje je smanjena za 4,4, odnosno 4,0 posto. Najveći rast proizvodnje bilježila je Irska, za 10,4 posto, a blizu joj je Litva s rastom od 9,8 posto. Slijedi Hrvatska, prenosi Indeks.hr, s rastom industrijske proizvodnje u siječnju za 7,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U prosincu je porasla za 5,4 posto.

Mjesečna usporedba pokazuje da se europska industrijska proizvodnja oporavila na početku godine, uz rast u eurozoni za 0,8 posto i za 0,3 posto u EU-u. U prosincu bila se na mjesečnoj razini smanjila za 0,4 posto u eurozoni i za 0,2 posto u EU-u. Najveći rast bilježio je na oba područja sektor intermedijarnih dobara, za 1,6 posto u eurozoni te za 1,5 posto u EU-u, nakon gotovo istog postotnog pada na kraju 2024. godine. Najviše je na oba područja smanjenja proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 3,1 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 4,1 posto na razini EU-a. Osjetno je smanjena i proizvodnja energije, za 1,2 posto u eurozoni i za 2,0 posto u EU-u. Najviše je u siječnju na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Litvi, za 4,6 posto. Slijede Portugal i Austrija s povećanjem proizvodnje za 3,7 odnosno za 3,3 posto. U Hrvatskoj je u siječnju industrijska proizvodnja porasla za 2,1 posto u odnosu na prosinac kada je bila porasla za 6,3 posto. Najveći pad proizvodnje u odnosu na kraj prošle godine bilježila je Malta, za čak 12,9 posto, a slijede Danska i Slovačka gdje je smanjena za 10,6, odnosno za 7,3 posto.

Izvor: Indeks.hr