Manji porezi na rad, veći za imovinu i potrošnju
07.11.2016
Nastavit će se s poreznim rasterećenjem rada, a porezni pritisak prebacivat će se na potrošnju i imovinu, najavila je Vlada u ekonomskom programu za ovu godinu. Program mora donijeti svaka članica Europske unije, a dosad se taj dokument u Hrvatskoj zvao Pretpristupni program.
Nastavit će se s poreznim rasterećenjem rada, a porezni pritisak prebacivat će se na potrošnju i imovinu, najavila je Vlada u ekonomskom programu za ovu godinu. Program mora donijeti svaka članica Europske unije, a dosad se taj dokument u Hrvatskoj zvao Pretpristupni program.
Vlada je ostala kod projekcije ovogodišnjeg rasta od 0,7 posto. U 2014. godini ekonomija bi trebala rasti 2,4 posto, a u 2015. oko 3,5 posto. Ove godine još neće biti oporavka, priznao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Preokreti negativnih trendova mogu se očekivati u 2014., a ove godine će fiskalna stabilizacija pripremiti teren za poboljšanja. Glavni generator rasta od 0,7 posto ove godine bit će investicije u fiksni kapital, koje bi trebale rasti 6,3 posto. Osobna potrošnja vjerojatno će pasti i ove godine, za oko 0,7 posto, pa i njezin oporavak Grčić očekuje tek u narednim godinama kad se bude osjetio malo jači rast i oporavak zapošljavanja. Iako je u prvom tromjesečju zabilježen rast broja novozaposlenih u Zavodu za zapošljavanje od 30 posto, Grčić objašnjava da je to dijelom i zbog ranijeg početka turističke sezone. Istodobno se gube radna mjesta u poduzećima koja prolaze restrukturiranje.
Ovisnici o drugima
U ekonomskom programu za 2013. predviđa se da će inflacija usporiti na oko 3,2 posto, a taj bi se trend trebao nastaviti i u idućim godinama, prema razini od dva do 2,2 posto. Izvoz roba i usluga trebao bi ubrzati na 1,6 posto, no mnogo će toga ovisiti o stanju na tržištima glavnih trgovinskih partnera te o revitalizaciji poduzeća koja prolaze kroz predstečajne nagodbe. S oporavkom domaćeg tržišta rast će i uvoz. Vlada očekuje da će ove godine uvoz s lanjskog minusa od 2,1 posto prijeći u plus od 1,2 posto. U 2014. uvoz bi mogao skočiti za 4,3 posto, potom i na 6,2 posto u 2015.
Fiskalna stabilizacija važna je i zbog obuzdavanja rasta javnog duga, istaknuo je Grčić. Hrvatski javni dug na kraju godine mogao bi narasti na 190,6 milijardi kuna što je 56,2 posto BDP-a. Dug je u 2012. iznosio 53,7 posto BDP-a. Vlada predviđa da će se rast duga stabilizirati na 57,5 posto u 2014. To je već vrlo blizu granice od 60 posto koju zahtijeva Europska unija. Vlada očekuje da će u 2016., nakon svih poduzetih mjera, javni dug početi padati, i da će te godine biti na razini od 57 posto BDP-a.
U sljedećem trogodišnjem razdoblju na naplatu dospijeva sedam državnih obveznica, od čega pet domaćih, a dvije inozemne. Domaćim kreditorima treba vratiti 13 milijardi kuna i jednu milijardu eura. Inozemne obveznice vrijedne su 1,25 milijardi eura. Novac za otplatu i refinanciranje tih dugova Vlada će potražiti na domaćim i inozemnim tržištima, rekao je Grčić.
Europski ciljevi
Ekonomskim programom Vlada se obvezuje i na niz europskih ciljeva. No iako potiče zemlje da ih ispunjavaju, Europska komisija prihvaća specifičnosti i ograničenja pojedinih zemalja. Dok je cilj EU-a da 2020. zaposli 75 posto radno aktivnog stanovništva, Hrvatska će tada svoju zaposlenost sa sadašnjih 57 posto podići tek na 59 posto. Trošak za istraživanje i razvoj Hrvatska namjerava udvostručiti do 2020. Ali to će biti tek 1,4 posto BDP-a, dok će EU tada biti na tri posto.
Vlada je prihvatila i odluke o sanaciji 25 bolnica i zdravstvenih ustanova kojima su osnivači županije. Te bolnice su na kraju prošle godine dugovale 1,2 milijarde kuna. Država će imenovati sanacijske upravitelje i vijeća koji trebaju srezati nepotrebne troškove i pregovarati s vjerovnicima o povratu duga. Vladini predstavnici će umjesto županija upravljati bolnicama i dvije godine nakon završetka sanacije.
Link >>