Hrvatska i Slovenija osnivaju zajednički centar za energetiku
07.11.2016
U povodu službenog posjeta predsjednika Slovenije Boruta Pahora, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Gospodarske zbornice Slovenije, u HGK je održan Hrvatsko-slovenski gospodarski forum. Na forumu je potpisano Pismo namjere o osnivanju Centra za energetska rješenja (CER) hrvatskih i slovenskih poslovnih partnera.
U povodu službenog posjeta predsjednika Slovenije Boruta Pahora, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Gospodarske zbornice Slovenije, u HGK je održan Hrvatsko-slovenski gospodarski forum. Na forumu je potpisano Pismo namjere o osnivanju Centra za energetska rješenja (CER) hrvatskih i slovenskih poslovnih partnera.
Hrvatska i Slovenija obostrano su veliki trgovinski partneri, na polovici su razmjene od prije 24 godine, a važan su i međusobni investicijski partner, istaknuo je predsjednik HGK Nadan Vidošević. Zajednički je interes Hrvatske i Slovenije međusobno kapitalno povezivanje financijskog sektora, trgovine, pošta i druge infrastrukture iz portfelja države, no to odluku mora donijeti politika, kazao je Vidošević.
Predsjednik Gospodarske zbornice Slovenije Samo Hribar Milič istaknuo je kako je potrebno iskoristiti međusobnu sinergiju, zajedničke interese te volju kako bi nastupili na tržištima u području agroindustrije, poljoprivrede, turizma i drugih gospodarskih sektora. Zajednički je nastup potreban kako bi se lakše prevladala kriza, kazao je Milič.
Bliskost je dvaju naroda i država prednost i mogućnost, istaknuo je hrvatski predsjednik Ivo Josipović, dodavši kako su naše ekonomije male i imamo ozbiljne gospodarske probleme pa je stoga potrebno razmotriti kako jedni drugima možemo pomoći. Niz je kompatibilnih prednosti iz kojih možemo realizirati okrupnjavanja u pojedinim sektorima kao što su autoindustrija, metalna industrija, energetika, energetska učinkovitost, zaštita okoliša, povezivanje nacionalnih maloprodajnih lanaca, IT sektor, turizam te prednosti kulturnog i zdravstvenog turizma, prijevoza i mogućnosti povezivanja željeznicom od Maribora prema Krapini i Zagrebu. Perspektivna je i suradnja Riječke i Koparske luke uz luku Trst te bi zajednički holding bio isplativ svim stranama, istaknuo je Josipović.
Slovenski predsjednik Borut Pahor istaknuo je kako je do 2009., kad je bio u posjetu Hrvatskoj, gospodarstvo dviju država bilo žrtva loših međusobnih političkih poteza. No, srećom, to je već povijest, kazao je Pahor te istaknuo kako je u Hrvatskoj 27 posto svih slovenskih ulaganja došlo nakon što se politika maknula od gospodarstva. Povezivanje poduzetnika moguće je u mnogim sektorima, od turizma, energetike, infrastrukture te zajedničkog nastupa na trećim tržištima, ali u Hrvatskoj bi trebalo razmisliti i o povezivanju regija te uključivanjem Štajerske, Koruške i Veneta. Teškoće s kojima se suočava slovensko gospodarstvo nisu male i ne krijemo ih, kazao je Pahor te dodao kako je slovenska vlada izabrala povećanje PDV-a kao manje bolno rješenje u odnosu na alternativni krizni porez.
Iskustva u korištenju sredstava iz EU fondova u svjetlu novog programskog razdoblja 2014. – 2020. predstavio je Dimitrij Pur iz slovenskog Ministarstva za gospodarski razvoj i tehnologije. Slovenija je sredstva za projekte isplaćivala iz proračuna kako bi skratila put novca, predujam je bio 30 posto prihvatljivih troškova, usredotočili su se na manji broj prioriteta za poduzetništvo, konkurentnost, istraživanje i razvoj, provedena je rana objava natječaja za razdoblje 2007. – 2013., a osnovana je i jedinstvena internetska stranica o najavi natječaja. Ključ za uspjeh su ljudi te što manja fluktuacija, redovita edukacija posebno na razini općina te u tvrtkama, kazao je Pur te istaknuo kako je potrebno detaljno poznavati uvjete natječaja. Gospodarska komora prikuplja podatke o odazivu na natječaj s obzirom na relevantnost samog natječaja. Pur je istaknuo kako se važnost kohezijskih sredstava sve više povećava te je 2012. godine više od 50 posto svih javnih investicija iz kohezijskih sredstava. Na razini EU novca ima, ali ga je sve teže povući. U Sloveniji imaju sve više ljudi i iskustva u tom području, no dinamika je na silaznoj putanji, a to je zbog sve veće kompliciranosti procedura. Tako je na početku bilo tek 57 članaka, a za 2014. već je 147 članaka u vezi EU fondova. Korištenje EU fondova postala je profesija, istaknuo je Pur.
Link >>