Poduzetnici vjeruju u sve, samo ne u učinkovitu državu

07.11.2016

Kao uvod u HUP-ov okrugli stol o pripremljenosti poduzetnika za EU (i ulozi države u tome) poslužila je analiza Tomislava Čorka, mlađeg partnera AT Kearneya.

Kao uvod u HUP-ov okrugli stol o pripremljenosti poduzetnika za EU (i ulozi države u tome) poslužila je analiza Tomislava Čorka, mlađeg partnera AT Kearneya.

U analizi je pokazao kako ulaskom u EU BDP tranzicijskih zemalja jest rastao ali nisu baš sve zemlje iskoristile novu zajednicu za održivi razvoj. Zašto? Zato su negdje izostale reforme i to na državnoj razini. Potvrđuje to usporedbom Slovačke i Mađarske. Dok je Slovačka sve karte bacila na privlačenje investitora boljim uvjetima poslovanja i logističke povezanosti, posebno za autoindustriju, potrošačku elektroniku i IT te na povezivanje s investitorima iz zdravih ekonomija (Njemačka, Koreja) uz stvaranje klastera Mađarska je pošla pogrešnim putem. Uvodila je dodatne poreze na prihode stranih kompanija, ostala je zatvorena, bez strategije u privlačenju investicija i to uz visoku zaduženost. Zvuči poznato?

Budući razvoj Hrvatske ovisit će, tvrdi Čorak, isključivo o spremnosti jačanja produktivnosti, otvorenosti, dodane vrijednosti i znanja. Dakle, za održivi rast treba mijenjati strukturu BDP-a, prema proizvodima i uslugama visoke dodane vrijednosti - energetskoj učinkovitosti, informacijskoj tehnologiji, bio i nano tehnologiji te zdravstvu. Za to je potrebna efikasna država koja stvara poslovno okruženje, a da je takvo što moguće opet pokazuje na primjeru Slovačke.
No poslodavci okupljeni za stolom - Ivica Mudrinić (HT), Emil Tedeschi (Atlantic Grupa), Branko Roglić (Orbico Grupa), Franjo Luković (Zagrebačka banka), Damir Kuštrak (Agrokor) i Zvonko Mršić (Podravka) vjeruju u sve samo ne u učinkovitu državu. Uzalud je potpredsjednik Vlade Branko Grčić objašnjavao kako se Vlada koncentrirala na tri stvari: javne investicije, EU fondove i privatne investicije, odnosno poslovnu klimu. Poslodavci su se složili s njegovom tvrdnjom da 1. srpnja neće biti drastičnih promjena, jer većina izvoznika tržište EU dobro poznaje. No konkurentnost ostaje glavni problem i ne raste nego pada.

Jedina je taktika poslovna logika koja kaže da sve tvrtke moraju biti profitabilne, a to znači da neće biti prostora ni za pola radnog mjesta viška, poručio je Roglić nadovezujući se na Tedeschijevu tvrdnju da parafiskalnim nametima realni sektor plaća neučinkovitost državnog. Lokalnim šerifima treba stati na kraj i ne dopustiti da pljačkaju gospodarstvo. Mudrinić je dodao kako konkurentnost gospodarstva narušavaju, uz ostalo, porezno opterećenje i neefikasnost javne uprave, jer nisu provedene temeljne reforme, javni sektor nije uspostavljen kao efikasan servis nego teret koji crpi gospodarstvo.

Luković je ipak pobrao najveći pljesak malobrojnih preostalih u dvorani ističući da optimizam izostaje ponajprije zato što živimo na sve veći dug, izostaju reforme u zdravstvu, obrazovanju, mirovinskom i socijalnom sustavu. Nije rješenje samo kresanje nego rast izvrsnosti, kreativnosti, produktivnosti, to je jedini put kojim javni sektor može postati razmjeran privatnom.
Što zaključiti o još jednom okupljanju poduzetnika i vlasti? Osim deja vù? Zapravo ništa, osim da je vrijeme za priče koje pričamo nevjerojatnih 20 godina davno iscurilo.

Link >>