Igra živaca između Mola i hrvatske Vlade oko Ine
07.11.2016
Mađarska naftna kompanija MOL zatražila je od Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) da počne arbitražu protiv hrvatske vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.
Mađarska naftna kompanija MOL zatražila je od Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) da počne arbitražu protiv hrvatske vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.
Zahtjev za arbitražu podnesen je protiv hrvatske vlade putem pravnog zastupnika, međunarodnog odvjetničkog ureda Weil, Gotshal & Manges, a u skladu s Ugovorom o energetskoj povelji, kaže se u priopćenju i dodaje kako MOL, “odavna strateški partner hrvatske vlade” i veliki ulagač u Hrvatsku, to čini “radi pokretanja pravne procedure za ostvarivanje svojih prava”, iako ostaje “otvoren i za pregovore o sporu” s hrvatskom stranom.
U međuvremenu, Mol traži kupca za svojih 49,1 posto vlasništva Ine, iako je još daleko od bilo kakvog postupka dubinskog snimanja Ine od strane potencijalnog kupca. Prema neslužbenim informacijama, u igri bi mogla biti ruska naftna kompanija Rosneft.
MOL je, kako kažu u toj kompaniji, spreman na razgovore s hrvatskom vladom, koja drži 44,8 posto dionica, o budućnosti Ine, no o korporativnom upravljanju ne žele pregovarati. Predsjednik uprave MOL-a Zsolt Hernadi je istaknuo da će dvije Inine rafinerije trebati modernizirati, dodajući da je zadržavanje tih rafinerija u trenutnim teškim tržišnim uvjetima “s poslovnog stajališta vrlo upitno pitanje”. U prvih devet mjeseci 2013. godine. Ina je ostavrila pozitivne rezultate u operativnoj i neto dobiti, koje su iznosile 804 milijuna kuna, odnosno 488 milijuna kuna. U kompaniji kažu da su ostvarili dobar EBITDA rezultat bez jednokratnih stavki na razini od 3 milijarde kuna, unatoč gospodarskom usporavanju na glavnim tržištima na kojima posluju. Spori oporavak u Europskoj uniji i pad na domaćem tržištu i dalje negativno utječu na poslovanje, uz nedostatak sirijskih prihoda te utjecaj vanjskog okruženja.