Predstavljanje dokumenta „Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020.“
07.11.2016
Zagrebačkim gospodarstvenicima 26. veljače u Komori Zagreb predstavljena je Industrijska strategija Hrvatske od 2014. do 2020. godine. Raspravu o tom strateškom dokumentu organizirali su Ministarstvo gospodarstva, kao nositelj projekta ...
Zagrebačkim gospodarstvenicima 26. veljače u Komori Zagreb predstavljena je Industrijska strategija Hrvatske od 2014. do 2020. godine. Raspravu o tom strateškom dokumentu organizirali su Ministarstvo gospodarstva, kao nositelj projekta, te Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska gospodarska komora, a za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije provedena je u izvršnoj organizaciji Komore Zagreb, uz okupljenih oko 70 sudionika. Skup je otvorio predsjednik te institucije dr. Zlatan Fröhlich, naglasivši da je zagrebačka prerađivačka industrija od perjanice gospodarstva s 40 postotnim udjelom u bruto dodanoj vrijednosti Hrvatske, spala u procesu tercijarizacije tijekom proteklih dvadeset godina na 28 posto udjela, dok u strukturi BDV-a Grada Zagreba sudjeluje s oko 11, a u Zagrebačkoj županiji s oko 20 posto, nadodavši da je krajnji trenutak za provedbu reindustrijalizacije kao nove odrednice razvoja. Kako je, pak, istaknula pomoćnica ministra gospodarstva i v.d. predsjednica HGK-a Sabina Škrtić, renesansu industrije zazivaju mnoge zemlje EU-a, jer se pokazalo da uslužni sektor nije održivi razvojni koncept te da nacionalne ekonomije koje imaju industriju najprije izlaze iz krize, rekavši da će implementacija ove strategije biti i početak restrukturiranja hrvatske industrije.
Industrijsku strategiju gospodarstvenicima je predstavio Tomislav Radoš, voditelj tima za izradu tog dokumenta pri resornom ministarstvu. Kako je istaknuo, ciljevi koje definira Strategija su rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85 posto, otvaranje oko 85 tisuća novih radnih mjesta do kraja 2020. godine, od čega bi minimalno 30 posto bili visokoobrazovani kadrovi, a također se predviđa rast produktivnosti radne snage za 68,9 posto te rast izvoza za 30 posto, uz promjenu strukture izvoza u korist proizvoda visoke dodane vrijednosti. Polazište novog industrijskog razvoja zemlje, rečeno je, bila je analiza postojećeg stanja, uz obuhvat ključnih problema hrvatske industrije, a oni su u institucionalnom okruženju, odnosno neefikasnom javnom sektoru, pravnoj nesigurnosti, korupciji, visokom i složenom poreznom opterećenju, administrativnoj proceduri i nerazumljivim propisima, niskim razinama inozemnih izravnih ulaganja u industriju, tehnološke opremljenosti i ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i u otežanom pristupu tržištima kapitala i visokoj cijeni kapitala. Od problema ističe se i niska razina produktivnosti rada te udjela visokoobrazovane radne snage u ukupnoj radnoj snazi, ali i neusklađenost obrazovnog sustava i potreba industrije.
Industrijska strategija obuhvaća tri glavna područja – prerađivačku industriju, građevinarstvo te informacije i komunikacije, a ona bi do 2020. trebala dosegnuti razinu proizvodnje koju su imala prije krize odnosno 2008. godine. Posebice je istaknuto da je za svaku nacionalnu ekonomiju važna prerađivačka industrija jer prema nekim pokazateljima svako otvoreno radno u toj industriji za sobom povlači pet do šest radnih mjesta u pratećim djelatnostima. Također, Strategija definira i četiri ključna industrijska sektora, poput metaloprerađivačke industrije, elektroindustrije, farmaceutike i ICT sektora. Od prioritetnih aktivnosti navodi, pak, stvaranje stabilnog investicijskog okruženja, suradnju industrije i obrazovnog sustava, povećanje efikasnosti javnog sektora i administracije te razvoj tržišta kapitala.
U raspravi o tom strateškom dokumentu sudjelovalo je više gospodarstvenika iz različitih industrijskih sektora, podržavši donošenje strategije industrijskog razvoja, uz pojedinačne primjedbe da bi u provedbi mjera kriterij za poticanje trebao biti izvoz, rast i zapošljavanje ili mišljenja da Strategija mora biti vezana uz promjenu ekonomskog modela. Opća je ocjena, pak, da se za ostvarenje strateških ciljeva treba uskladiti djelovanje svih ministarstava. Kroz raspravu o Industrijskog strategiji koja je otvorena 5. veljače, a traje do 7. ožujka, Ministarstvo gospodarstva želi doći do što boljih prijedloga i rješenja za pokretanje industrijskog razvoja, ali i razvoja ukupnoga gospodarstva. Nacrt prijedloga industrijske strategije nalazi se na web stranici resornog ministarstva http://www.mingo.hr/default.aspx?id=4980.
Link >>