Interliber neće sam spasiti hrvatske izdavače, ali im pomaže zaraditi
07.11.2016
Na zagrebačkom Velesajmu danas je otvoren 37. međunarodni sajam knjiga Interliber. Trajat će šest dana, a na njemu će biti prisutno 250 izdavača, što je i najveći broj do sada. No hoće li imati korist od nastupa na sajmu?
Na zagrebačkom Velesajmu danas je otvoren 37. međunarodni sajam knjiga Interliber. Trajat će šest dana, a na njemu će biti prisutno 250 izdavača, što je i najveći broj do sada. No hoće li imati korist od nastupa na sajmu?Pokretanje posebnih kojima će se osiguravati novi projekti za manje i velike nakladnike, te obnova mreže knjižara najpotrebnije su mjere koje bi trebale pomoći domaćim izdavačima. Interliber pokazuje kako interes za knjigu itekako postoji - izjavila je na otvaranju sajma ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, te dodala kako bi se možda trebalo više okrenuti susjedima i pokrenuti nešto što bi bilo najsličnije regionalnom Amazonu.
No, za saznati kakva je uistinu situacija u izdavačkom poslu i koliko je Interliber uistinu koristan i unosan, najbolje se obratiti samim izdavačima.
Površinom najveći prostor u glavnom paviljonu Velesajma zauzima mastodonski 'štand ' Školske knjige.
Sredstva koja su izdvojili za ovakvu moćnu prezentaciju teško će pokriti brojem prodanih knjiga na sajmu. Glavni prioritet im je promocija.
– Nama nije problem izdvojiti veća financijska sredstva kako bi promovirali naše knjige i izdavačku kuću. No, manji proizvođači si ne mogu priuštiti ovakav luksuz - smatra Sanja Aralica, direktorica marketinga Školske knjige.
U paviljonu pored nalaze se manji, siromašniji izdavači. Ovdje također svoje knjige rame uz rame prezentiraju pripadnici muslimanske zajednice, rock publicisti, prodavači stripova, ambasadori kulture Irana...
- Na Interliberu se može solidno zaraditi. No, za nas kao malog izdavača i ovakav skroman štand je preskup. Rekao bi da cijenu treba spustiti barem za 30 posto - razmišlja Ivan Sršen iz Sandorfa, skromne izdavačke kuće iz Zagreba.
– Pola prihoda koji zaradimo na prodaji knjiga ovdje, ekvivalentna je cijeni iznajmljivanja štanda - objašnjava Sršen.
Knjiga koja ovih dana izaziva najviše pažnje javnosti je 'Kapital u 21. stoljeću' francuskog ekonomista Thomasa Pikettya, kod nas objavljena u izdanju Profila. Radi se o djelu koje književni kritičari i ekonomski analitičari opisuju kao epsku meditaciju o nejednakosti i znanstvenom dokazu kako današnji kapitalizam ne funkcionira. Profil je također izdavač 'Izrael-Start up nacije,' prve knjige na našem tržištu, koje se isključivo bavi start-upom, a o kojoj smo ovdje već pisali, te je tako njihov izbor publicistike vjerojatno najzanimljiviji čitateljima iz financijskog sektora.
Situaciju u izdavačkom svijetu možda je nabolje opisao Seid Serdarević, glavni urednik izdavačke kuće Fraktura, koji također ovaj sajam ponajprije vidi kao priliku za dobar marketing.
– Interliber ne može i neće sam spasiti izdavaštvo u Hrvatskoj. On je izvrsna promocija i nešto se može zaraditi. No, ako želimo opstati, svi moramo konstantno djelovati zajedno- zaključio je Serdarević.
Osim sajma knjiga na ovogodišnjem Interliberu održava se i sajam glazbe i multimedije, no na tri puta većoj površini nego prošle godine, a posebna atrakcija biti će Reboot infoGamer. Radi se o najvećem sajmu gaminga u jugoistočnoj Europi, gdje će se predstaviti renomirani internacionalni izdavači sa svojim najnovijim naslovima, ali i domaći gaming studiji koji zauzimaju sve važnije mjesto na svjetskom tržištu igara.