Što su hrvatski gospodarstvenici dogovorili u Moskvi?

07.11.2016

Više od 250 ruskih sudionika i 100 hrvatskih tvrtki sudjelovalo je na Gospodarskom forumu i investicijskoj konferenciji danas u Moskvi, priopćili su iz HGK.

Više od 250 ruskih sudionika i 100 hrvatskih tvrtki sudjelovalo je na Gospodarskom forumu i investicijskoj konferenciji danas u Moskvi, priopćili su iz HGK.




Tom je prigodom potpisan i Sporazum o suradnji između HGK i MAP-a (Moskovske asocijacije poduzetnika, najznačajnije organizacije poduzetnika u Rusiji). Hrvatsko izaslanstvo predvodili su ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predsjednik HGK Luka Burilović. Rusko izaslanstvo predvodili su zamjenik direktora Sektora zemalja Europe, Sjeverne Amerike i međunarodnih organizacija Ministarstva ekonomskog razvoja Ruske Federacije Sergej Genadjevič Karaulov, predsjednik TIK Ruske Federacije Sergej Nikolajevič Katirin te predsjednik Moskovske asocijacije poduzetnika Andrej Jevgenjevič Podjenok.

Ministar Ivan Vrdoljak istaknuo je kako se sve europske tvrtke trude, unatoč trenutačnim poteškoćama, nastaviti gospodarsku suradnju u područjima koja nisu obuhvaćena sankcijama i pronaći prostor za unaprjeđenje tih odnosa u budućnosti. Isto to rade i hrvatske tvrtke. Ne možemo čekati da sankcije prođu i onda očekivati da ćemo samo nastaviti gdje smo stali prije sankcija. Cijeli niz tvrtki s tržišta izvan EU jedva čeka priliku da se ubaci na naše mjesto. Zato Forum ima dva cilja: sačuvati gospodarsku suradnju, ali i pronaći prostor za unaprjeđenje tih odnosa u budućnosti. Ovaj poslovni forum primjer je i dobre suradnje naših institucija, ministarstva, Hrvatske gospodarske komore, Agencije za investicije i konkurentnost, i po velikom odazivu poduzeća vidi se da smo pogodili i interes gospodarstva – kazao je ministar.

Predsjednik HGK Luka Burilović ističe nužnost potpore domaćim tvrtkama. – Hrvatskim gospodarstvenicima koji su uložili puno truda i sredstava za proboj na rusko tržište sada je potrebna pomoć i potpora u očuvanju njihovih pozicija – kazao je, dodavši da je 300 sudionika dobar pokazatelj potrebe za ovakvim događanjima i institucionalnom potporom. Podsjetio je i na važnu ulogu u povezivanju s poslovnim partnerima na ruskom tržištu i tržištu okruženja. Konkretno, uz 300 individualnih odgovora na upite članica i 120 poslovnih susreta, Predstavništvo HGK odigralo je značajnu ulogu i u realizaciji netom potpisanih poslovnih ugovora između hrvatskih i ruskih partnera.

Tvrtka Klima oprema/Proklima dogovorila je poslovnu suradnju s ruskim investitorom Kub Design-om oko realizacije projekta izgradnje trgovačko-poslovnog centra u Krasnogorsku. Kedobet je potpisao Sporazum o zajedničkom ulaganju za izgradnju tvornice za proizvodnju aditiva. Planirana godišnja vrijednost proizvodnje procjenjuje se na oko 10.000.000 eura. Sardina će na temelju ugovora od 5 godina, samo u 2015. izvesti 3.000.000 konzervi srdela, skuša, tuna i ribljih pašteta u vrijednosti od 2.000.000 eura. Mlinar je potpisao Sporazum o početku izvoza pekarskih proizvoda u vrijednosti 10.000.000 eura, a Milla će temeljem potpisanog ugovora kojim očekuje povećanje izvoza kozmetičkih proizvoda u vrijednosti većoj od 10.000.000 eura.

Sergej Katirin, predsjednik Trgovačko-industrijske komore Ruske Federacije kazao je da je zanimanje ruskih kompanija za razgovor s hrvatskim poduzetnicima bilo tako veliko da su na kraju morali neke odbiti jer su bila popunjena sva mjesta u dvorani. - Vidjeli ste i sami da su neki stajali, da su bile ispunjene i galerije. To sve pokazuje da poslovni ljudi shvaćaju kako se gospodarski razgovori trebaju održavati unatoč političkim teškoćama za koje vjerujemo da su prolaznoga karaktera. Izravna suradnja Hrvatske i Rusije uvijek je bila dobra i poslovni ljudi znali su brzo naći zajednički jezik. Prostora za suradnju ima u brojnim sektorima, od kemijske industrije, građevine, preko brodogradnje do turizma i autoindustrije. Široke mogućnosti otvaraju se i u ruskim regijama u unutrašnjosti, gdje tržišta nisu tako zasićena kao u velikim gradovima - rekao je Katirin.

Vjekoslav Lovrić, Redox ističe nužnost institucionalne potpore. – Nama poduzetnicima je vrlo važna institucionalna podrška u nastojanju da dođemo na ovakva tržišta. Bitno nam je da osjetimo da se stane iza nas, što do sada nije bio slučaj, da nam se omoguće prilike da izravno razgovaramo s potencijalnim kupcima i mi onda možemo odraditi svoj posao. Unaprijed je teško reći hoće li razgovori odmah dovesti do sklapanja poslova, ali uvijek je dobro upoznati konkurenciju, izvidjeti stanje na novom tržištu i upoznati pravila koja na njemu vladaju - poručio je.

Dragan Kovačević iz JANAF-a kazao je kako je poduzetnicima važna svaka podrška pri izlasku na izvozna tržišta, osobito onima koji još nemaju dovoljno iskustva. Hrvatska bi se trebala orijentirati na prostor u krugu od 1000 kilometara i tu uložiti najviše napora, ali ne treba ne zaboraviti ni dalja tržišta, poput ruskog, jer na istoku hrvatska poduzeća i te kako mogu biti konkurentna.

Sergej Osipenko, ABBYY - Moje poduzeće djeluje na IT tržištu, a tu su hrvatska poduzeća vrlo napredna i siguran sam da od njih možemo mnogo naučiti i ostvariti dobru suradnju. Stoga se radujem što je ovaj forum omogućio da razgovaramo s nekim od potencijalnih poslovnih partnera i razmotrimo mogućnosti suradnje.

Sergej Seliščev iz IRSO-a naglasio je da rusku građevinsku struku uvijek veseli prilika za razgovor s hrvatskim građevinarima. - Pamtimo ih još iz vremena SSSR-a kao odlične stručnjake, korektne i obrazovanje. Jedno vrijeme su hrvatske tvrtke bile nešto slabije angažirane u Rusiji, a sada vidim da se vraćaju i vjerujem da će to biti na obostrano zadovoljstvo - poručio je.

Rusko tržište od iznimnog je značaja za hrvatske tvrtke, posebice one koje se bave farmacijom, prehrambenom industrijom, graditeljstvom i proizvodnjom strojeva. Robna razmjena u prvih deset mjeseci 2014. porasla je za čak 25 posto u odnosu na 2013.godinu. Ruski izvoz u Hrvatsku iznosio 1,05 milijarda dolara, a hrvatski u Rusiju 283 milijuna dolara. U ovom trenutku velik problem čine i sankcije EU kojima je Rusija izložena od ljeta prošle godine čije posljedice trpe gospodarstvenici obiju zemalja. Forum je zato prigoda da se postave temelji za buduću suradnju, zaključuju iz HGK.