Gdje je Hrvatska u digitalnoj ekonomiji?

08.11.2016

Digitalna ekonomija u fokusu je Europske unije, a tome gdje je po tom pitanju Hrvatska govorio je Ratko Mutavdžić, vlasnik tvrtke Projektura, na konferenciji Crni labud u plavom oceanu – inspirativni poslovni modeli. Digitalna ekonomija je, najjednostavnije rečeno, ona koja se bazira na digitalnim tehnologijama.

Digitalna ekonomija u fokusu je Europske unije, a tome gdje je po tom pitanju Hrvatska govorio je Ratko Mutavdžić, vlasnik tvrtke Projektura, na konferenciji Crni labud u plavom oceanu – inspirativni poslovni modeli. Digitalna ekonomija je, najjednostavnije rečeno, ona koja se bazira na digitalnim tehnologijama. Pravo je pitanje na koji način povezati tu tehnologiju sa svim drugim industrijama, od drvne do poljoprivrede, koje traže neki svoj „sljedeći korak“ - Trebamo razmišljati kako da pomaknemo našu industriju u tom smjeru i iskoristimo prednosti koje imamo u digitalno svijetu. Ne zaostajemo po idejama i pameti, ali zaostajemo po raznim drugim stvarima kao što su veličina tržišta, dostupnost kapitala itd. – rekao je Mutavdžić koji je predstavio i neke dijelove non papera o hrvatskoj digitalnoj ekonomiji. Prvo, digitalna ekonomija podrazumijeva digitalizaciju cijele ekonomije. Tu je zatim pitanje jedinstvenog digitalnog tržišta, da se primjerice s IP adresom u Hrvatskoj može kupovati neki digitalni sadržaj iz UK-a, digitalnih vještina koje se danas traže na tržištu radi i za kojima vlada globalna nestašica, pitanja sigurnosti i privatnosti te digitalne države. Kada je riječ o podacima koji se danas smatraju vrlo vrijednim resursem, u EU se procjenjuje da u podacima leži 200 milijardi eura do 2020. godine. – Kad bi to znali i mogli iskoristiti ne bi bili recesiji nego bi imali dobar gospodarski rast – rekao je Mutavdžić. U tom kontekstu treba pronaći balans između privatnosti i ekonomske vrijednosti podataka.

U području digitalne države u Hrvatskoj postoje neki vrlo uspješni projekti poput e-recepata po čemu smo treći u Europi, pokrenut je projekt e-građani, premda se on zasad relativno slabo koristi itd. , no generalno nam nedostaje javnih digitalnih usluga. – Svaki problem bi trebali prvo pokušati riješiti digitalno, na taj način bi možda uspjeli doći na nivo Estonije – rekao je Mutavdžić.

Gdje se Hrvatska danas nalazi po pitanju digitalne ekonomije jasno pokazuje Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije. Hrvatska se po stupnju digitaliziranosti nalazi među zadnjima u EU, 24. je od 28. zemalja. No, s druge strane 25 posto malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj prodaje preko interneta, što je znatno bolji rezultat od europskog prosjeka (15 posto). Po upotrebi digitalnih tehnologija kod malih i srednjih poduzetnika smo na visokom 10. mjestu, no jako smo loši, odnosno zadnji u broadbandu i mrežnoj povezanosti, što je, rekao je Mutavdžić, pitanje za telekom operatore i HAKOM, te kada je riječ o ljudskom kapitalu jer nam kronično nedostaje ljudi. U javnim digitalnim uslugama gdje smo dobri (19. mjesto) nedostaju nam servisi. Ako se želi „slomiti“ neka industrija danas ju je potrebno digitalizirati, uvoditi disruptivne poslovne modele, demokratizirati itd. Gdje nas to vodi? – U uberifikaciju svega. Jedini način da se to zaustavi je intervencija države i zabrani. Riječ je o modelu koji tako napada tradicionalnu industriju da se ne može braniti nikako nego štrajkom i zabranama. Vjerojatno će se to dogoditi u svakoj industriji – rekao je Mutavdžić, istaknuvši da je cijela EU gleda i razmišlja kako iskoristiti digitalnu ekonomiju.