Časopis za ovo i sljedeće tisućljeće
08.11.2016
Deseta godišnjica izlaženja časopisa IRT3000 je jedinstvena prilika za razgovor s glavnim i odgovornim urednikom te vlasnikom. Darko Švetak je u toj ulozi od prvog dana, a dio poslovne i nakladničke intime je podijelio i s nama.
Deseta godišnjica izlaženja časopisa IRT3000 je jedinstvena prilika za razgovor s glavnim i odgovornim urednikom te vlasnikom. Darko Švetak je u toj ulozi od prvog dana, a dio poslovne i nakladničke intime je podijelio i s nama.
Gdje i kada ste dobili ideju, da pokrenete časopis, koji se bavi s strojarstvom i povezanim temama?
Ideja o časopisu se rodila 2005. godine prije sajma Formatool, Plagkem, Livarstvo i Graf&Pack u Celju. Nakon pripreme koncepta časopisa sam s izlagačima razgovarao o njihovom pogledu na publikaciju takve vrste i o njihovoj spremnosti za suradnjom – kako sadržajne, tako i oglašivačke. Vrlo pozitivno prihvaćanje te ideje bitno je pojednostavnilo sljedeći korak – izbor naziva časopisa i osnivanja tvrtke PROFIDTP d.o.o. kao nakladnika. Priznajem, bilo je riječ o najvećem projektu u mom životu. Srećom, prihvatio sam ga se s pomoću nekih od sadašnjih urednika pojedinih blokova, pa mi je tijekom pripreme sadržaja bilo bitno lakše.
Odakle ime IRT3000?
Želio sam, da ime časopisa predstavlja širinu te da se ne ograničava isključivo na područje strojarstva. Nakon dugog i intenzivnog razmišljanja, na papiru su ostale tri riječi – inovacije, razvoj i tehnologije –, a od njih je nastala kratica IRT. Već u sljedećem koraku sam se suočio s poteškoćom zaštite robne marke, jer je intelektualno vlasništvo na spomenutu kraticu već bilo dodijeljeno. U tom trenutku se je uvelike pričalo o novom tisućljeću, pa odatle i tritisućica, koja ističe kako je riječ o časopisu za sljedeće tisućljeće. Tako sam postavio koncept, koji nikako ne zatvara vrata različitim područjima izvan strojarstva. Od nekad je moja želja, da časopis pored klasičnih sadržaja iz obrade metala i metalnih materijala, pokriva i područje nemetala i druge napredne tehnologije u industriji.
Kakva su vaša sjećanja na začetke izdavanja časopisa, što vas se najviše dojmilo?
Daleko najviše me impresionirala činjenica, da smo imali već prije izlaska prvog broja časopisa IRT3000 listu od 106 naručitelja. Oni su odlučili naručiti časopis, i prije nego li je on ugledao svjetlo dana, samo na temelju prezentacije. Taj podatak me i danas fascinira, iako sada imamo 14 puta više naručitelja, što je za slovenske prilike izniman podatak, uključivo s visokom nakladom specijalizirane publikacije.
Priprema tehnički obojanih publikacija zahtijeva veliko znanje(a) autora članaka. Kako ste privukli autore?
Autore za pisanje stručnih članaka sam uglavnom upoznao tijekom rada na Fakulteti za strojništvo u Ljubljani, a preko poznanstava kolega, autore članaka smo našli i na Fakulteti za strojništvo u Mariboru. Danas je naravno drugačije, imamo popriličan izbor autora i urednike pojedinih tematskih područja koji su stručnjaci u svom zanimanju. Trenutačno tim časopisa IRT3000 broji šest područnih urednika i moju malenkost. Urednički odbor časopisa obuhvaća dodatnih trideset i jednog člana, koji brinu i za prikupljanje sadržaja, a istodobno pomažu časopisu pri pregledu članaka.
Kroz godine je časopis brzo rastao, danas je obuhvat sadržaja u njoj zaista impresivan. Kako izabirete teme/područja koja pokrivate?
Istina, opseg više od 170 stranica je za slovenske pa i inozemne uvjete na području tiskanih medija nešto neviđeno. Istodobno, to upućuje na činjenicu da slovenski gospodarski bazen ima dovoljno znanja, iskustava, razvoja i inovacija, o kojima obavještavamo čitatelje. Teme, odnosno sadržaj biraju urednici pojedinih područja u suradnji s glavnim urednikom. Ove godine stručno pokrivamo već sedam područja, i to proizvodnju i logistiku, alatničarstvo i strojogradnju, nemetale, zavarivanje i rezanje, održavanje i tehničku dijagnostiku, napredne tehnologije te tzv. domaće vijesti. Redovito pratimo i bitnije događaje i sajmove u Sloveniji i u inozemstvu, te druge sadržaje aktualne za gospodarstvo i industriju.
Koji događaj vam se u desetljeću izdavanja časopisa najviše urezao u pamćenje i zašto?
Takvih događaja je mnogo, pa bi teško bilo izdvojiti samo jednog. Svakako je izniman potpis partnerstva s Obrtničko-poduzetničkom komorom Slovenije i njenim Odborom za znanost i tehnologiju. Tijekom deset godina smo primili i velik broj priznanja i pohvala različitih institucija i za različite namjene, a prije svega za iznimno korektno i profesionalno pokrivanje događaja – kako u slovenskoj, tako i u hrvatskoj inačici časopisa IRT3000.
Časopis ste 2007. godine počeli izdavati i u Hrvatskoj, gdje je isto tako vrlo dobro prihvaćen. Što vas je navelo na tu odluku?
Moguće je nagađati, no sve važnije ideje su se uvijek rađale na sajmovima u Celju. U ovom slučaju smo s tvrtkama koje posluju kako u Sloveniji, tako i u Hrvatskoj, zaključili da vi valjalo časopis IRT3000 izdavati i u zemljama nekadašnje zajedničke zemlje. Već iste godine sam u Zagrebu otvorio istoimenu tvrtku i počeo formirati tim novinara i stručnjaka za pokrivanje pojedinih blokova. Malo razmišljanja sam imao oko izbora jezika, no na sreću, stručna javnost u Srbiji nije se protivila primjeni hrvatskog jezika, pa je danas hrvatska inačica časopisa IRT3000 na raspolaganju i čitateljima u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Sve veći broj naručitelja u svim navedenim zemljama, izvrstan je pokazatelj da radimo dobro i kvalitetno, te da se časopis gradi na zdravim temeljima.
Razmišljate li o mogućoj pripremi još više međunarodnoj publikaciji, neovisno o tome je li riječ o tiskanom ili internetskom izdanju časopisa na engleskom jeziku?
U uredništvu smo već imali mnogo razgovora na tu temu, no za taj korak se do sada nismo odlučili. No intenzivno se pripremamo na pripremu predstavljanja postignuća slovenske industrije na engleskom jeziku, koji ćemo u prvo vrijeme izdavati samo u elektroničkoj inačici, jer je ona bitno jednostavnija i jeftinija za distribuciju u inozemstvo.
Časopis IRT3000 je vjerojatno najopsežniji tehnički časopis u Sloveniji. Izlazite svaki drugi mjesec. Jeste li možda razmišljali, da časopis postane mjesečnik?
U posljednje dvije godine se opseg pojedinih brojeva časopisa povećao za trećinu, pa je tako ovogodišnji prvi broj premašio već spomenutih 170 stranica. Tome su pridonijeli kako novi, tako i prošireni blokovi. U suradnji s oglašivačima, zaista ozbiljno razmišljamo o mjesečnom izdanju časopisa, pri čemu bismo tematske blokove mogli podijeliti na parne i neparne mjesece te tako smanjiti mjesečni opseg časopisa na 80 do 100 stranica. Mjesečno izdavanje s ljetnim i zimskim dvobrojem bi donio i nešto veće troškove pripreme časopisa, a naručitelji bi umjesto šest, primali deset brojeva godišnje, a također bi i predstavljeni sadržaji bili ažurniji. Ukoliko se odlučimo za to, biti će to svakako dodatni korak ka višoj kvaliteti časopisa.
Kako će časopis IRT3000 izgledati kroz pet godina?
Na to pitanje danas teško mogu odgovoriti, no svakako sam svjestan, da će časopis čitatelje snabdijevati najkvalitetnijim sadržajima iz najrazličitijih stručnih područja. Vjerujem, da će s proširenjem distribucijske mreže i elektronske inačice časopisa, on postati još više dostupan širem krugu ljudi, koje takvi sadržaji naravno zanimaju.
Šira javnost vas još najbolje poznaje po sajamskim nastupima, gdje prevladavaju i posebnu pozornost privlače vaše demonstracije primjene robota u različite svrhe. Hoćete li nastaviti s tim aktivnostima?
Svakako. Naš projekt robotske košarke bio je izvrsno prihvaćen, i radi europskog košarkaškog prvenstva, kojem je domaćin bila Slovenija te je tom sportu dao ogromnu svježu energiju. Ove godine pripremamo još veći i zahtjevniji projekt, koji bi ponovo bio povezan s timskim sportom. Riječ je o robotskom hokeju, kojeg ćemo po prvi puta predstaviti u rujnu na Međunarodnom sajmu poduzetništva i obrta MOS u Celju. Vjerujemo da ćemo s tzv. robotskim igrama nastaviti i u budućnosti.