Nova optika ultra-brzih kamera pomiče granice slikovnih obrada
09.04.2019
Istraživači s Tehnološkog instituta Massachusetts MIT Media Lab razvili su fotografsku optiku nazvanu »vremenski zatvorena optika«. S pomoću revolucionarne tehnologije korisniku je omogućeno snimanje slika, koje se temelji na vremenu odbijanja svjetlosti u objektivu. Ključna prednost nove tehnike je u snimci prizora brojnih dubina s jednim zaklopkom i bez potrebe za zamjenom objektiva s različitim zoomiranjima. Izum, s odmakom od tradicionalnog pristupa snimanja slika s postavkama optičkih komponenata osjetljivih na vrijeme i dubinu, otvara mogućnosti razvoja brojnih novih mogućnosti kamera.
Istraživači iz MIT Media Laba su oblikovali novu optiku za ultra- -brzi senzor fotoaparata s neprekinutim slijedom, koji raščlanjuje slike iz ultrazvučnih impulsa svjetlosti. Kamere s neprekinutim slijedom i drugi ultrazvučni fotoaparati bili su primijenjeni za snimanje bilijuna slika u sekundi, za skeniranje preko zatvorenih knjiga i za primjenu dubinskih slika 3D-scena. Svoju tehniku "vremenski preklopljene optike" definirali su kao nešto, radi čega se svjetlosni signal odražava u pozadini precizno pozicioniranih ogledala unutar sustava leća. Brzo slikovno ticalo snima odvojenu sliku pri svakom vremenu odbijana. Rezultat je slijed slika – svaki odgovara drugačijoj, svojoj točki vremena i drugačijoj udaljenosti od leće. Svakoj slici je dostupan u određenom trenutku. Glavni istraživač dr. Barak Heshmat, inženjer fotonike i futurist, pojavu je pojasnio kao trgovanje vremena s prostorom uz raščlanjivanje svjetlosti, koja prolazi kroz optiku kamere s brzim senzorima. »Kada u pravom trenutku pogledate u optiku, taj je trenutak jednak pogledu u nju s prave udaljenosti. Prema tome možete raspoređivati optiku na nove načine, s novim mogućnostima, koji prije toga nisu bili mogući.« Istraživači su u optičku arhitekturu uključili niz poluvodičkih paralelnih zrcala, koji smanjuju žarišnu udaljenost svaki puta, kada se svjetlost odbije između ogledala. S postavljanjem palete ogledala između objektiva i senzora, istraživači su s rasponom zračenja skratili udaljenost optike, tijekom čega su i dalje snimali sliku scene. Sustav istraživača čini komponenta, koja projektira femtosekundni laserski impuls u scenu za osvjetljivanje ciljanih predmeta. Tradicionalna fotografija optike mijenja oblik svjetlosnog signala, kada putuje kroz zakrivljena zrcala. Ta promjena oblika stvara sliku na senzoru. Istraživači su optiku usmjerili tako, da signal se signal prvo odbije natrag među ogledala, koja su točno raspoređena za hvatanje i odbijanje svjetlosti. Svako odbijanje su nazvali "kružnim putovanjem". Na svakom kružnom putovanju, dio svjetlosti prepoznaje senzor, programiran za sliku u određenom vremenskom intervalu (primjerice 1-nanosekundna snimka svakih 30 nanosekundi). Ključna novost ove istraživačke tehnologije je, da svaki krug putovanja svjetlosti pomične žarišnu točku bliže objektivu.
Glavni istraživač je uspjeh istraživačke grupe pripisao je činjenici, da kod brzog fotoaparata ili dubinskog senzora nije više potrebno oblikovati optiku na stari, konvencionalni i ograničeni način. »S pomoću optike od sada možete ostvariti mnogo više, ukoliko je gledate u pravom trenutku,« zaključuje dr. Heshmat.