Industrijsko-izvozna regija spremna za svoj razvojni sporazum

28.06.2021

Na sjeveru Hrvatske pet županija spremno čeka na sklapanje Razvojnog sporazuma s Vladom i realizaciju projekata koje su prijavile. Riječ je o kapitalnim investicijama koje bi financijsko uporište trebale imati u europskim fondovima u omotnici 2021. – 2027. Kako kažu župani pet županija, projekti su već spremni, ali Zagreb za neke nema sluha. Sve se to moglo čuti početkom ožujka na sastanku župana, koji su tada najavili da očekuju konačan potpis potkraj ožujka, ali to se još uvijek nije dogodilo, piše Lider.

Koprivničko-križevački župan Darko Koren tada je naglasio da se na području njegove županije realizira ili počinje realizirati oko 5,2 milijarde kuna nacionalnih projekata, a međimurski Matija Posavec da je u njegovoj županiji spremno 158 projekata vrijednih više od tri milijarde kuna. Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar naglasio je da je razlika između Razvojnog sporazuma Slavonija, Baranja i Srijem u odnosu na Razvojni sporazum Sjever Hrvatske u tome što je Vlada bila inicijator za Slavoniju, a pet župana za sjever, te da je Krapinsko-zagorska županija već prijavila projekte u vrijednosti od 2,5 milijardi kuna, a Bjelovarsko-bilogorska županija priprema projekte u vrijednosti od 4,5 milijardi kuna. Iako su župani naglasili da su oni već spremni te da su se već sastajali s ministricom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Natašom Tramišak, potpisivanje Razvojnog sporazuma s Vladom još nije došlo na dnevni red iako je, prema riječima župana, do kraja ožujka sve trebalo biti gotovo.

Sjever Hrvatske financijski je disciplinirana i štedna regija u usporedbi s ostatkom Hrvatske i temelji se većinom na proizvodnji i izvozu. U pet županija (Varaždinska, Međimurska, Krapinska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska) regije sjever djeluje 14,4 tisuće poduzeća, što predstavlja 10,4 posto ukupnog broja u RH (137,8 tisuća). Zapošljavaju 128 tisuća radnika, što je udio od 13,2 posto u ukupnom broju radnika realnog sektora (973 tisuće). Regija sjever, u usporedbi s ostalim regijama, izrazitija je industrijsko-izvozna regija. Od 186,2 milijarde prihoda koliko je ostvarilo 15,2 tisuća poduzeća iz prerađivačkog sektora RH (od ukupno 138,4 tisuće obveznika poreza na dobit i javne objave financijskih izvješća), 2,5 tisuća prerađivača sa sjevera ostvarilo je 20,2 posto (37,6 milijardi). Prosječni rast prihoda prerađivača sa sjevera u petogodišnjem razdoblju (AAGR, average annual growth) od 5,2 posto za 1,9 postotnih poena je veći od AAGR-a za RH (3,3 posto). Taj bolji trend rasta za prerađivače regije sjever ponajprije proizlazi iz rasta prihoda od izvoza (AAGR 5,6 posto) koji je za prerađivače RH znatno manji, 3,7 posto. Udio prihoda od izvoza u ukupnim prihodima prerađivača regije sjever za 2019. (19 milijardi kuna) iznosi za Hrvatsku iznimno visokih 50,5 posto, piše Lider.

Gledajući prema prihodima u 2019., posljednjim dostupnima prema predanim financijskim izvještajima, na sjeveru Hrvatske dominantna je Vindija iz Varaždina s ostvarenim prihodima od tri milijarde kuna. U Varaždinskoj županiji još se ističu YTRES iz Donjega Kneginca, koji je ostvario najveću dobit od 52,5 milijuna kuna, i Boxmark Leather, koji je najveći izvoznik u toj županiji i koji je ostvario 1,2 milijarde kuna samo od izvoza. Među poduzetnicima sa sjedištem u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, najveće prihode u 2019. od 519,6 milijuna kuna ostvario je Prima Commerce, a najveći izvoznik bila je tvrtka Kronospan CRO s 190,8 milijuna kuna ostvarenih od izvoza. Podravka, na čije je čelo u veljači ove godine zasjela Martina Dalić, apsolutni je pobjednik u Koprivničko-križevačkoj županiji s ostvarenih 2,15 milijardi kuna prihoda, dobit joj je iznosila 145,2 milijuna kuna, a od izvoza je tvrtka uprihodila 982,1 milijun kuna. U Međimurskoj županiji najveće prihode ostvarili su Vajda – 518,6 milijuna kuna, i LPT, koji je ostvario 511,2 milijuna kuna, s tim da je čak 94 posto tih prihoda ostvarilo od izvoza. LPT je inače sestrinska tvrtka u 100 posto vlasništvu multinacionalne kompanije Leggett & Platt. Ističe se i tvrtka Tehnix, koja se može pohvaliti da je u 2019. najviše investirala u dugotrajnu imovinu – 42,6 milijuna kuna. Na krajnjem sjeveru Hrvatske, u Krapinsko-zagorskoj županiji, vlada Vetropack Straža iz Huma na Sutli, koja je ostvarila najveće ukupne prihode od 878,6 milijuna kuna, s time da je od izvoza uprihodila 606,9 milijuna kuna te je kao i Tehnix zaslužna za najveća ulaganja u dugotrajnu imovinu u županiji s ulaganjima od 164,2 milijarde kuna.