Prvo postrojenje za proizvodnju vodika do 2025.

01.10.2021

Prema očekivanjima, Hrvatska će do 2025. godine imati prvo postrojenje za proizvodnju vodika, naglašeno je na okruglom stolu 'Vodik kao gorivo budućnosti', koji je održan u sklopu 7. Dana inženjera strojarstva, od 22. do 24 rujna u Vodicama, u organizaciji Hrvatske komore inženjera strojarstva (HKIS) pod sloganom Strojarstvo - od izazova do rješenja, izvještava Lider.

Okrugli stol vodio je prof. dr. sc. Frano Barbir s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, a sudionici su bili Kristina Posilović (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), Tomo Galić (INA), Iva Ridjan Skov (Aalborg University), Ivana Chaux Jukić (SMO Solar Process) i Davor Rubinić (Siemens Energy).

EU je prošle godine donijela strategiju za vodik kojoj je cilj stvoriti uvjete za masovnu primjenu vodika. Strategija predviđa do 2030. investicije za izgradnju 40 GW elektrolizatora, dodatne kapacitete solarnih i vjetroelektrana koje bi proizvodile električnu energiju za te elektrolizatore, te investicije u transport, skladištenje i distribuciju vodika uključujući i punionice vodika. Vrijednost tih investicija kreće se od 309 do 447 milijardi eura. Hrvatska Vlada, istaknuo je Barbir, donijela je u veljači ove godine Odluku o pokretanju postupka izrade Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine te je u tijeku izrada prijedloga. Vodik ima značajnu ulogu u energetskoj tranziciji s obzirom na to da povećava primjenu i integraciju obnovljivih izvora energije, omogućuje integraciju sektora (transport, industrija), služi kao spremnik energije, pomaže dekarbonizirati promet i industriju, bilo kao gorivo bilo kao sirovina.

INA već radi na pripremi za uvođenje vodika u transportni sektor. Naime, u Rafineriji nafte Rijeka već se proizvodi vodik za svoje potrebe. Mogla bi ga proizvoditi još i više kad bi u Hrvatskoj bilo korisnika, no njih tek treba stvoriti. „Vidimo vodik kao priliku, zbog zaštite okoliša doći će svakako do smanjenja potražnje za dizelskim gorivima i u tom smislu gledamo kako da paralelno ponudimo alternativno obnovljivo gorivo, odnosno vodik“, istaknuo je Galić. Vodik pruža mogućnost skladištenja velikih količina energije na duži rok i tu može imati prednost nad baterijama za spremanje viškova energije iz solarnih sustava. Ridjan Skov, mlada hrvatska znanstvenica i profesorica na sveučilištu u Kopenhagenu koja se specijalizirala za vodik, naglasila je kako je Danska primjer zemlje s uspješnom energetskom tranzicijom. „Osim što ima već 40 godina staža u učinkovitom energetskom planiranju i velik je proizvođač obnovljivih tehnologija, bave se i gorivima koja nastaju konverzijom vodika u tekuća i plinovita goriva. - Do 2030. godine Danska bi trebala za 70 posto smanjiti udio emisija CO2“, rekla je Ridjan Skov.

U lipnju je najavljen projekt preuređenja katamarana na vodikov pogon. Katamaran 'Komiža' koji prevozi putnike od splitske zračne luke do centra grada mogao bi postati drugi komercijalni brod s pogonom na vodik u svijetu. Dok se prvi takav katamaran razvija u San Franciscu, na njegovom hrvatskom bratu rade  tvrtka Catamaran Line i Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. „Primjena vodika u pomorskom prometu bila bi odlična prilika za hrvatsku brodogradnju koja može ući u tu tržišnu nišu na vrijeme, kao i turistička promidžba“, rekao je Barbir za Lider.

Na primjeni vodika u transportu radi se i na kopnu. Grad Zagreb i Ina surađuju na projektu gradskih autobusa na vodikov pogon i infrastrukturi koja bi ga omogućila. Razvijaju se i poštanski kamioni na vodik. Na proizvodnji zelenog vodika i njegovo ubacivanje u plinsku mrežu rade HEP i Plinacro, a napore za proizvodnju vodika u vjetroparku ulaže i tvrtka Adria Wind. Također, tu je i tvrtka SMO koja radi na proizvodnji vodika iz otpada, a i Cemex istražuje kako korištenjem vodika dekarbonizirati cementnu industriju.