IRT 3000

Sadržaj

Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom industrijske proizvodnje

23.01.2023

Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni stabilizirala se u studenome prošle godine, a Hrvatska je bila među zemljama s najvećim padom, pokazali su svježi podaci europskog statističkog ureda (Eurostat), prenosi Tportal.

1. industrijska proizvodnja, foto UnsplashIndustrijska proizvodnja, foto Unsplash

Industrijska proizvodnja porasla je u studenom na mjesečnoj razini za 0,9 posto u EU i za jedan posto u eurozoni. U listopadu iste godine smanjena je na oba područja za revidiranih 1,9 posto. Rast proizvodnje odražava povećanje u sektoru kapitalnih dobara, koji u stopu prati sektor intermedijarnih dobara, sa stopama rasta od 0,7 posto u EU i 0,8 posto u eurozoni. Najviše se na oba područja smanjila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,2 posto u EU i za 1,3 posto u eurozoni.

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u studenom na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 6,4 posto. Slijede Luksemburg s rastom proizvodnje za pet posto i Malta gdje je porasla za 4,6 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenome prema sezonski prilagođenim podacima pala za 1,9 posto u odnosu na listopad kada je smanjena za 1,4 posto, pokazuju Eurostatove tablice. Veći pad bilježile su samo Estonija i Švedska, za 3,7 odnosno 3,3 posto.

Godišnja usporedba pokazuje rast industrijske proizvodnje za dva posto i u EU i u eurozoni, prema kalendarski prilagođenim podacima. U listopadu porasla je za 3,7 posto u EU i za 3,4 posto u eurozoni. Najviše je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za devet posto u EU, te za 8,8 posto u eurozoni u odnosu na prošlogodišnji studeni. Slijedi proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara koja je porasla za 7,2 posto u Uniji i 6,3 posto u eurozoni. Najviše je smanjena proizvodnja energije, za 10,2 posto u Uniji, te 10,7 posto u zoni primjene zajedničke europske valute. Irska je prednjačila rastom proizvodnje, za 34,9 posto u odnosu na studeni 2021. Slijede Malta i Danska gdje je porasla za 15,5, odnosno 9,3 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenome prema kalendarski prilagođenim podacima pala za dva posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, najsnažnije od početka pandemije. U listopadu je smanjena za 0,3 posto, prenosi Tportal.

IzvorTportal

ar©tur 2021