Najavljena gradnja prve agrosolarne elektrane u Hrvatskoj

01.03.2023

U Dragaliću će se graditi prva agrosolarna elektrana snage 10 MW, najavila je tvrtka Neoen koja je s Ires ekologijom i u suradnji s profesorom Milanom Mesićem s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, objavila i prvi priručnik o agrosolarstvu u Hrvatskoj, prenosi Agroklub.com.

Agrosolar, foto Pixabay

„Ne samo da koriste zemljište na održivi način, nego agrosolari pomažu i u povećanju zaliha najnezamjenjivijih resursa potrebnih za život, hrane, vode i zelene energije. Ujedno, agrosolarstvo vidimo kao priliku za nova ulaganja u poboljšanje poljoprivredne produktivnosti te smanjenje rizika od elementarnih nepogoda", istaknuo je Ivan Strunje, voditelj razvoja poslovanja u Neoenu.

Dodao je da tvrtka, međunarodni neovisni proizvođač zelene energije, gradnju planira u industrijskoj zoni ovog mjesta, za što je već kupljeno zemljište. No, dok ne zaživi prva takva elektrana, željeli su kroz priručnik približiti javnosti dvostruku zelenu budućnost – u poljoprivredi i u proizvodnji obnovljive električne energije.

Kombinacija dvije važne proizvodnje, poljoprivrede te obnovljive električne energije, donosi višestruke prednosti: pod zaštitom solarnih panela uzgajane kulture su zaštićenije od prekomjerne topline, hladnoće i sunčevog oštećenja lišća i plodova, čime se povećava prinos određenih usjeva i vlažnost tla je veća. Nadalje, vlasnici parcela ostvaruju dodatne prihode najmom svog zemljišta. Kažu i da se kod stočarstva, prema zadnjim studijama znanstvenika Colorado State Universitya, postavljanjem panela znatno povećava kvaliteta i količina trave pa su ovce posljedično puno zdravije, dok su ogradom zaštićene od vanjskih neprijatelja, primjerice vukova.

Bitno je naglasiti da postavljanjem panela na zemljištu za daljnju obradu ostaje dostupno preko 70 posto tla, dok se za stočarstvo ovaj postotak penje i na 90 posto, ovisno o tehnologiji i kulturama ili životinjama koje se uzgajaju. Važna je poruka iz priručnika da se u zakonodavstvu taj broj ne ograničava na preko 75 posto jer se time može dovesti u pitanje isplativost takvih projekata. Ako se zakonodavni okvir ne složi kvalitetno, to može značiti gubitak potencijalno važnih prinosa za općine i vlasnike zemljišta od najma – karike koja bi mogla značajno revitalizirati hrvatska sela.

I iz perspektive očuvanja okoliša i biološke raznolikosti, agrosolari su odlično rješenje, osobito u kontekstu rastućih opasnosti od klimatskih promjena, prenosi Agroklub.com.

Mario Mesarić, direktor Ires Ekologije, naglasio je da agrosolarstvo pomiruje interese zaštite okoliše, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije. „Potrebno je je kroz razradu ovakvih projekta kvalitetno adresirati sva okolišna pitanja, pogotovo u dijelu poljoprivredne proizvodnje kako bi se osigurala sinergija ovih gospodarskih grana i racionalno korištenje prirodnih resursa“, istaknuo je Mesarić.

Agrosolari bi trebali postati ključni igrač u širenju solarne energije i posljedično u dekarbonizaciji gospodarstva i energetskoj tranziciji.

Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, naglasila je da agrosolari omogućuju odmicanje od tradicionalnog natjecanja u korištenju zemljišta prema novoj paradigmi koja se temelji na sinergiji između poljoprivrede i obnovljive energije.

Izvor: Agroklub.com