Održan 8. međunarodni kongres \'Dani inženjera strojarstva\'

29.03.2023

Energetska kriza izazov je za inženjere svih struka jer će njezine posljedice trebati dugo rješavati. Inženjeri su pri tome jedini koji mogu ponuditi takva rješenja i koji znaju kako ih primijeniti, ali najčešće na odlučuju o tome kada će to biti, piše portal Energetika-net u svom izvještaju s okruglog stola pod nazivom 'Energetska kriza kao izazov u inženjerstvu' koji je održan u sklopu 8. međunarodnog kongresa 'Dani inženjera strojarstva' 24. ožujka 2023.

Foto: Unsplash

Riječ je o trodnevnom stručnom skupu koji se održava u organizaciji Hrvatske komore inženjera strojarstva i koji je ove godine posvećen upravo strojarstvu i energetskoj tranziciji. Ovogodišnje teme bile su strojarstvo i energetska tranzicija. Istaknuto je da sve veći broj projekata za iskorištavanje obnovljivih izvora uzrokuje sve veće nesuglasice kada je riječ o zaštiti okoliša. Dr. sc. Ivan Andročec, direktor Sektora za strategiju i razvoj HEP-a, naglasio je da je nužan kompromis između onoga kako zaštititi prirodu i bioraznolikost i kako ostvariti sve predviđene projekte obnovljivih izvora. Uzgred rečeno, HEP trenutačno razvija najviše projekata u području obnovljivih izvora: od sunčanih elektrana, vjetroelektrana do malih hidroelektrana. Dodatno, pokraj Termoelektrane Jertovec trebalo bi se graditi prvo hrvatsko elektrolizatorsko postrojenje, snage 5 MW i to u sklopu projekta 'Dolina vodika Sjeverni Jadran', a uz postojeća dva baterijska sustava za pohranu energije (u zgradi sjedišta HEP-a i uz Sunčanu elektranu Vis), u planu su još tri na otocima Uniju i Lošinju i pokraj spomenute Termoelektrane Jertovec.

Obnovljivi izvori ne odnose se samo na proizvodnju električne energije, već i na proizvodnju toplinske energije. Jedan od najkorištenijih izvora pri tome je energija iz neposredne okolice (zraka, tla i vode) za čije iskorištavanje služe dizalice topline. No, kako je upozorio prof. dr. sc. Vladimir Soldo sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, velike izazove za struku u tom području predstavljaju nedavno predložena ograničenja koja se uvode za radne tvari. Zato će se nove dizalice topline ponajviše osnivati na primjeni prirodnih radnih tvari.

Na događaju je naglašeno i da postoji velika opasnost od gubitka stručnosti, odnosno da je sve manje stručnjaka sa znanjima za ostvarivanje složenih projekata, ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj Europi, piše Energetika-net.

Izvor: Energetika-net