Hrvatska imala izraziti pad industrijske proizvodnje u srpnju

18.09.2023

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU-u zamjetno se smanjila u srpnju, a Hrvatska je u skupini zemalja s izrazitijim padom - najvećim od početka pandemije, otkriva izvješće europskog statističkog ureda Eurostata koje prenosi portal N1info.hr.

Foto: Pixabay

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU smanjila se u srpnju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla za 0,4 posto. Najviše je pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,7 posto u eurozoni i za 2,4 posto u EU, znatno snažnije nego u lipnju. Izrazitiji pad zabilježen je u sektoru trajnih potrošačkih dobara, za 2,2 posto u eurozoni i za 1,9 posto u EU-u. Snažno je pak porasla proizvodnja energije, za 1,6 posto u eurozoni te za 1,5 posto u EU-u, nakon gotovo stagnacije u prethodnom mjesecu. Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše se u srpnju na mjesečnoj razini smanjila industrijska proizvodnja u Danskoj, za 9,1 posto. Slijede Irska i Litva s padom proizvodnje za 6,6 odnosno 4,4 posto. Blizu je i Hrvatska s padom industrijske proizvodnje u srpnju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 3,9 posto u odnosu na lipanj, kada je uvećana za dva posto, pokazuju podaci Eurostata. Srpanjski pad najveći je od travnja 2020. i početka pandemije. Najviše je porasla proizvodnja u Švedskoj, za 5,1 posto. Slijede Malta i Mađarska s rastom proizvodnje od 3,4, odnosno 2,9 posto.

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU-u pala je u srpnju za 2,2 odnosno 2,4 posto, otprilike dvostruko snažnije nego u prethodnom mjesecu. U eurozoni najviše se smanjila proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 6,7 posto, a u EU-u proizvodnja energije, za 7,4 posto. Najsnažniji pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u srpnju Bugarska, za 11,5 posto. Slijede Estonija i Latvija s padom proizvodnje od 9,5 odnosno 8,6 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u srpnju pala na godišnjoj razini za 0,7 posto, nakon 2,4-postotnog rasta u lipnju. Na godišnjoj razini najviše je porasla proizvodnja u Danskoj, za 5,7 posto, a slijede Francuska i Malta s povećanjem proizvodnje za 2,8, odnosno 2,3 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj, prenosi N1.

Izvor: n1info.hr