FSB dovršio višegodišnji razvoj prve hrvatske dizalice topline zrak-voda

07.02.2024

Prof. dr. se. Vladimir Soldo i njegov tim sa zagrebačkog Fakulteta strjarstva u brodogradnje (FSB), doc. dr. sc. Luka Boban i Stjepan Herceg, u reportaži Jutarnjeg lista donose priču o razvoju dizalica topline u Hrvatskoj, mapiranju plitkih geotermalnih izvora, suradnji s kineskim kolegama i mnoge druge detalje. Riječ je o traženoj i korisnoj tehnologiji iz sve značajnijeg arhipelaga zelene i održive proizvodnje energije. Dizalice topline koriste geotermalnu energiju iz zemlje, podzemnih voda ili zraka te preko sustava grijanja prenose toplinu u stambeni prostor, a da pritom ne proizvode štetne plinove. U EU-u, piše Jutarnji.hr, u posljednje dvije godine ugrađeno je više od pet milijuna novih dizalica, čak šest do sedam puta više nego prije desetak godina.

Foto: FSB

Prva hrvatska dizalica topline, napravljena u suradnji s tvrtkom Frigo Plus iz Soblinca, instalirana je u vinkovačkoj Tehničkoj školi Ruđera Boškovića gdje grije četiri prostora, tri učionice općeg tipa i prostor laboratorija za robotiku. Osim grijanja u zimskim mjesecima, hladi prostore škole tijekom ljeta. Pilot-postrojenje dizalice topline na kojem se rade ispitivanja instalirano je u prostorijama Zavoda za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku FSB-a profesora Solde. Tehnologiju su počeli razvijati 2007. godine i danas je na tržištu velika potražnja za dizalicama topline. „Time se otvara velika prilika za poduzeća koja su spremna uskočiti i uložiti u razvoj ove tehnologije. Već danas se proizvodnja dizalica topline u Europi odvija na više od 170 lokacija, s prometom od 14,5 milijardi eura. U ovoj grani je zaposleno gotovo 117 tisuća ljudi, od kojih 37 posto radi u proizvodnji“, rekao je za Jutarnji profesor Soldo.

Hrvatska ima jednog značajnog proizvođača koji proizvodi dizalice topline, od kojih više od 90 posto izvozi u razvijenije države poput Njemačke, Francuske i skandinavskih zemalja. Riječ je o Frigo Plusu koji sa Soldinim timom, osim suradnje na razvoju dizalice topline, povezuje Dino Miše koji je koordinirao razvoj projekta. „Hrvatska ima odlične stručnjake koji znaju projektirati i izvoditi sustave dizalica topline, kao i nekoliko tvrtki koje proizvode dizalice topline“, istaknuo je Soldo, navodeći kao primjer uspjeha domaće struke u primjeni ove tehnologije isporuku dizalica topline za norveški grad Stavanger, gdje je početkom 2019. sagrađeno poslovno-stambeno naselje Byfjordparken od 11 pasivnih zgrada, posebno po tome što ima vlastiti centralni sustav grijanja i hlađenja. Za srce sustava odabrane su dvije dizalice topline hrvatskog proizvođača Frigo Plus. Jedna od njih koristi prirodnu radnu tvar R290. Učinak grijanja iznosi 216 kilovata i koristi se za zagrijavanje vode na 55 stupnjeva Celzijevih. Druga dizalica topline je s prirodnom radnom tvari R600a, učinak je grijanja 200 kilovata i koristi se za zagrijavanje vode na 75 stupnjeva Celzijevih. Osim Solde i Miše, projektni tim EcoDT-a s fakulteta sastojao se od eksperta dr. sc. Luke Bobana i još nekoliko profesora FSB-a. Soldo se, kako je ispričao za Jutarnji list, prvi put s tehnologijom dizalica topline susreo na poticaj profesora Miroslava Ruševljana koji je iznio ideju prijave projekta u domeni geotermalnih dizalica topline na natječaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Isplatilo se, naglasio je Soldo, jer je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta projektni prijedlog dizalice topline s korištenjem tla kao obnovljivog toplinskog spremnika ocijenilo najvišom kategorijom.

Dizalice topline kao tehnologija koriste se već desetljećima u najrazvijenijim zemljama poput Japana, Južne Koreje, Švicarske, Njemačke, SAD-a i u Skandinaviji, a u posljednjem desetljeću i u manje razvijenim državama. Njihova primjena seže od pojedinačnih sustava grijanja u kućama i stanovima, preko uređaja velikih snaga u centraliziranim toplinskim sustavima do industrije. „U Hrvatskoj dominiraju, prema broju ugrađenih sustava, izvedbe koje koriste zrak kao toplinski izvor u sustavu rada zrak-voda i zrak-zrak. S obzirom na to da je riječ o tehnologiji koja je investicijski zahtjevnija od alternativa koje koriste fosilna goriva, financijske subvencije za njihovu ugradnju presudne su za razvoj tržišta. Subvencije postoje u gotovo svim zemljama EU u skladu s nacionalnim energetskim politikama“, rekao je Soldo. Kao ključnu prednost dizalice topline EcoDT u odnosu na ostale vrste tog uređaja na tržištu, navodi korištenje prirodne radne tvari propan, povećanu energetsku efikasnost i dulje vrijeme između dva procesa odleđivanja zbog čega je toplinska ugodnost krajnjeg korisnika povećana. Hrvatske institucije su prepoznale dizalice topline kao visokoučinkovitu tehnologiju koja omogućava iskorištavanje obnovljive energije iz okoliša i ugradnju takvih sustava sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a povremeno i jedinice lokalne samouprave imaju svoje natječaje.

Na FSB-u paralelno rade i na projektu mapiranja plitkih geotermalnih sustava u Hrvatskoj (PLIGES), odnosno stvaranja baze podataka o izvedenim dizalicama topline koje koriste tlo i vodu u Hrvatskoj, a naglašavaju i uspješnu suradnju sa stranim sveučilištima, pri čemu izdvajaju suradnju s profesorom Qui Tuom s Ningbo University of Technology, s kojim su objavili  dva zajednička znanstvena rada te prijavili dva projekta, piše Jutarnji.hr

Izvor: Jutranji.hr