IRT 3000

Sadržaj

eRazvoj 2013: IKT osnova ekonomskog rasta u Srbiji

08.11.2016

Informaciono-komunikacione tehnologije, uz adekvatne i efikasne mere države, privrede, institucija i ostalih relevantnih činilaca mogu da postanu osnova ekonomskog rasta i poslovne inovativnosti, istaknuto je na konferenciji „eRazvoj 2013“

Informaciono-komunikacione tehnologije, uz adekvatne i efikasne mere države, privrede, institucija i ostalih relevantnih činilaca mogu da postanu osnova ekonomskog rasta i poslovne inovativnosti, istaknuto je na konferenciji „eRazvoj 2013“

.13_04_02_SR_v1_300.thumb-300x179.pngSekretar Udruženja informatičke delatnosti PKS Miloš Kosanić, otvarajući skup, rekao je da su informaciono-komunikacione tehnologije prepoznate kao jedan od zdravijih sektora srpske privrede. Početkom marta Ministarstvo finansija i privrede usvojilo je Strategiju razvoja IT sektora u Srbiji, koji je usvojen 2. marta ove godine. Kreiran je Akcioni plan realizacije strategije razvoja IT društva za 2013. i 2014. godinu, koji treba da bude usvojen u narednih nekoliko dana, podsetio je Kosanić, ukazujući da ta dva dokumenta treba da obezbede pojačanu konkurentnost IKT industrije, kako na domaćem, tako na stranom tržištu.

Na prošlogodišnjoj konferenciji Udruženje je ustanovilo nagradu „Priznanje eRazvoj“, koje je ovom prilikom uručeno Milovanu Matijeviću, osnivaču i direktoru firme „Mineko kompjuters“, koja prati tržišna i tehnološka kretanja na srpskoj informatičkoj sceni. Predstavljajući kompaniju, Matijević je rekao da se ta firma bavi analitikom, koju priredjuje kvartalno i godišnje.

Pomoćnik ministra spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Nebojša Vasiljević naglasio je značaj uticaja države na razvoj privrede kroz razvoj eUprave. Važno je što se ubrzano razvijaju konkretni servisi, a posebno su korisni elektronska registracija vozila, u okviru MUP-, podnošenje poreske prijave elektronskim putem, u okviru Poreske uprave i drugi.

Po njegovom mišljenju, za razvoj i unapredjenje IT sektora, izuzetno je važno da, osim početnih investicija, postoji i reinvestiranje dela dobiti kompanija u dalji razvoj, jer stopu rasta ne mogu obezbediti samo nove investicije.

Predsednica Skupštine Udruženja eRazvoj prof. dr Marijana Vidas Bubanja ukazala je na neophodnost savladavanja digitalnog jaza, investicijama u IT, koje predstavljaju „pametne investicije“. Zahvaljujući podacima o vrednosti izvezenog softvera od 200 miliona evra u 2012. godini, pojedini mediji već nazivaju Srbiju „zemljom poljoprivrednika i informatičara“. Do 2015. očekuje se godišnja stopa rasta izmedju 18 i 31 odsto za segment IT usluga i oko 15 i 25 odsto za softver, po podacima SIEPA.

Medjutim, po oceni profesorke Bubanja, u Srbiji je nedovoljan nivo inovativnosti, svega 0,8 odsto BDP-a izdvaja se za istraživanja i razvoj, a od toga vrlo mali deo izdvaja se za istraživanja u IT sektoru.

O razvoju informacionog društva u Evropi i svetu govorio je predsednik Društva za informatiku Srbije Nikola Marković. Ciljevi digitalne agende jesu razvijanje jedinstvenog digitalnog tržišta, povećavanje pismenosti i znanja. Evropska unija predvidja da 2013. godine bude obezbedjeno 100 odsto pristup internetu u Evropi.

Predstavnik Uprave za digitalnu agendu Sava Savić predstavio je aktivnosti Ministarstva i Uprave za digitalnu agendu, kao doprinosu razvoju softverske industrije. Pokazatelj brzine razvoja ove industrije jeste podatak da je 2007. godine izvoz softvera iznosio 62 miliona evra, da bi nakon šest godina, porastao tri puta.

Cilj konferencije, na kojoj je učestvovalo oko 150 predstavnika državnih, društvenih, privrednih, obrazovnih institucija i medija, odnosno svih koji su svojim aktivnostima u raznim oblicima delovanja uključeni u razvoj i primenu savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija, bio je da ukaže na značaj i potrebu razvoja Republike Srbije kao informacionog društva.

U popodnevnom delu konferencije bilo je reči o ulozi IKT u obrazovanju, perspektivama razvoja telekomunikacija i Interneta u Srbiji, mogućnostima unapredjenja elektronskog poslovanja, bezbednosnom aspektu i drugim temama.

Generalni pokrovitelj konferecnije je Privredna komora Srbije, a sponzori kompanije: „AB soft“, „Saga“, „MFC Mikrokomerc“ i „Informatika AD“, „Orion telekom“, „CPU“, „Datalab“, „Cors Computers“ i „Yutro.com“, kao i mnogobrojni institucionalni i medijski pokrovitelji.

Preuzeto sa Srpska privredna komora

ar©tur 2021